Press ESC to close

Razvoj beba sa SMA u prvoj godini: šta je važno da znate

Dolazak bebe menja sve. Kada se uz to pojavi i spinalna mišićna atrofija, fokus se brzo menja.

Prva godina više nije samo praćenje meseci, već niz odluka, pregleda i malih pomaka koji sada dobijaju mnogo veće značenje.

Informacija ima mnogo, ali nisu uvek jasne. Odluke često deluju hitno – zato je važno da imate pouzdane smernice.

Razvoj vašeg deteta možda neće pratiti uobičajen tempo. Ovo ne znači da izostaje, već da će izgledati drugačije i tražiti drugačiji pristup.

Zašto SMA utiče na razvoj?

Kod SMA, problem nije u mišićima, već u signalu koji do njih treba da stigne.

Motorni neuroni, koji treba da prenesu signal mišićima da se pokrenu, ne funkcionišu dovoljno snažno. Zbog toga pokret postaje otežan, iako želja i potreba za kretanjem postoje.

Podizanje glave, okretanje, sedenje ili hvatanje predmeta mogu kasniti ili se pojavljivati na drugačiji način. Važno je da ovo ne tumačite pogrešno.

Telo deteta ne dobija jasan signal za pokret, što menja način na koji gledate razvoj. Ono što dete može u određenom trenutku ne govori o njegovoj volji ili potencijalu, već o načinu na koji njegovo telo trenutno funkcioniše.

Koji tip SMA ima vaše dete i šta to znači?

Kada čujete koji tip SMA vaše dete ima, lako je pomisliti da je to konačan odgovor. U praksi, to je samo prvi korak u razumevanju.

SMA se deli na tipove prema tome kada se simptomi javljaju i kako se razvoj menja kroz vreme. Ova podela ne govori unapred šta će vaše dete moći, već odakle se kreće.

  • Tip 1 (Werdnig-Hoffmann)

Simptomi se javljaju u prvih 6 meseci. Bez terapije, pokreti su vrlo ograničeni. Danas, uz rano lečenje, sve više dece postiže stvari koje ranije nisu bile očekivane.

  • Tip 2 (intermedijarni oblik)

Simptomi se javljaju između 6. i 18. meseca. Razvoj krene očekivano, a zatim usporava. Deca dostižu određene korake, ali im je kroz vreme potrebna podrška da ih zadrže.

  • Tip 3 (Kugelberg-Welander)

Simptomi se javljaju nakon 18. meseca. Deca uglavnom prohodaju, ali se izazovi mogu pojaviti kasnije i menjati način na koji se kreću.

Na šta obratiti pažnju u prvim mesecima

Roditelji su najčešće prvi koji primete da nešto odstupa od uobičajenog. To može biti manje pokreta pred kraj trudnoće, otežano sisanje, slabiji stisak ili poteškoće sa podizanjem glave dok je beba na stomaku.

Ovi znaci pojedinačno ne moraju da budu problem, ali su dovoljan razlog da pitate i proverite. Što ranije pitate, pre dobijate odgovor i možete da reagujete na vreme ako ima potrebe.

Važno je znati da se u Srbiji od 15. septembra 2023. godine sprovodi obavezan neonatalni skrining na SMA u svim porodilištima, što omogućava da se stanje kod većine beba prepozna veoma rano i da lečenje počne u najkraćem mogućem roku. Ovakav program značajno smanjuje verovatnoću da SMA ostane neprepoznata do pojave simptoma. 

Ipak, standardni skrining ne otkriva baš sve genetske varijante. Procenjuje se da oko 5% slučajeva može ostati van domašaja ovog testa. Zato je edukacija o ranim simptomima i dalje veoma važna, čak i kada skrining postoji.

Lečenje koje menja tok razvoja

Pre desetak godina, fokus je najčešće bio na tome kako pomoći telu da se izbori sa onim što se već dešava. Danas postoji mogućnost da se reaguje pre nego što se izgubi ono što je važno.

Deca koja krenu sa terapijom na vreme drže glavu, često sede i prave prve pokušaje kretanja. Nekada uz podršku, nekada samostalno, ali svakako drugačije nego ranije.

Vreme je ključni faktor. Što se ranije krene, veća je šansa da telo zadrži funkciju i da se razvoj nastavi svojim tokom, koliko god on bio specifičan.

Zbog toga razgovor sa lekarima znači, jer ono što se uradi na početku često određuje kako će dalje izgledati svakodnevica.

Razvojni tim: ljudi na koje ćete se oslanjati

Kod SMA, brzo shvatite da ne postoji jedna osoba koja vodi sve. Umesto toga, upoznajete tim sa kojim redovno komunicirate i od koga učite kako da se snalazite u svakodnevnim situacijama.

  • Fizioterapeut

Sa njim provodite najviše vremena. Pokazuje vam kako da radite vežbe kod kuće, kako da držite dete i kako da prepoznate kada je dovoljno. Fokus je na očuvanju pokreta, ne na forsiranju.

  • Stručnjak za ishranu

Hranjenje može postati zahtevnije nego što ste očekivali. Cilj je da dete dobije dovoljno energije, ali bez dodatnog napora i stresa.

  • Pulmolog

Čak i kada disanje deluje stabilno, dobijate jasne smernice kako da reagujete u slučaju prehlade, sekreta ili otežanog disanja.

Šta vaša podrška znači u razvoju

U prvoj godini, razvoj se ne dešava samo kroz terapije, već i kroz svakodnevne trenutke koje delite sa svojim detetom – u načinu na koji ga držite, kako reagujete i koliko se oseća sigurno.

Biće dana kada ste umorni, zatrpani informacijama i nesigurni da li radite dovoljno ili na pravi način. To je deo ove situacije, nije znak da grešite.

U ovim trenucima lako je da promakne ono što se zapravo menja. Napredak se vidi u nijansama – u pogledu koji traje duže, u pokretu koji ide lakše nego juče, u reakciji koja dolazi brže. Vi ste osoba koja te promene vidi prva.

Budite strpljivi sa bebom, ali i sa sobom. Ne morate imati sve odgovore odmah. Dovoljno je da budete tu i da radite ono što možete iz dana u dan.